IFLA

As of 22 April 2009 this website is 'frozen' in time — see the current IFLA websites

This old website and all of its content will stay on as archive – http://archive.ifla.org

IFLANET home - International Federation of Library Associations and InstitutionsActivities and ServicesSearchContacts

School Libraries and Resource Centers Section

UNESCO-v Manifest za školske knjižnice

Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno ukljucivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Školska knjižnica omogucuje ucenicima stjecanje vještina za doživotno ucenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni gradani.

Zadaca školske knjižnice

Školska knjižnica pruža pomoc pri ucenju, nudi knjige i ostalu gradu koja omogucava svim clanovima školske knjižnice da razviju kriticko mišljenje i postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica povezuje se s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama, poštujuci nacela UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice.

Knjižnicno osoblje potice uporabu knjiga i drugih izvora informacija, od umjetnickih do dokumentarnih, od tiskanih do elektronickih, u knjižnici i izvan nje. Ovi izvori obogacuju i dopunjuju knjige, nastavnu gradu i metodologije rada.

Dokazano je da suradnja knjižnicara i ucitelja utjece na to da ucenici postignu višu razinu pismenosti, citanja, ucenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina.

Svim clanovima školske zajednice, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj, moraju se pružiti jednake usluge. Posebne usluge i grada moraju se osigurati onima koji nisu u mogucnosti koristiti uobicajene knjižnicne usluge i gradu.

Korištenje usluga knjižnice i pristup zbirkama mora se temeljiti na Opcoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima, a korisnik ne smije biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, politicke ili vjerske cenzure, kao ni tržišnim pritiscima.

Financiranje, pravni propisi i mreže

Školska knjižnica je osnova svake dugorocne strategije razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Za rad školskih knjižnica odgovorne su lokalna, regionalna i državna uprava koje, shodno tome, moraju izraditi odgovarajuce pravne propise i utvrditi razvojne planove. Financiranje školske knjižnice - za strucno osoblje, nabavu grade i opremu - mora biti redovito i dostatno, a knjižnicne usluge besplatne.

Školska knjižnica suraduje s ostalim knjižnicama na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini i sastavni je dio informacijske mreže.

Kada školska knjižnica dijeli sredstva i izvore s drugim vrstama knjižnica, npr. narodnom knjižnicom, jedinstveni ciljevi školske knjižnice moraju biti priznati i zadržani.

Ciljevi školske knjižnice

Školska knjižnica je sastavni dio obrazovnog procesa.

Temeljne zadace školske knjižnice, bitne za razvijanje pismenosti, informaticke pismenosti, poucavanja, ucenja i kulture, su sljedece:
  • potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim u nastavnom planu i programu škole;
  • poticanje trajnih citateljskih navika i uživanja u citanju i ucenju;
  • omogucavanje stjecanja stvaralackog iskustva pri korištenju i kreiranju informacija kao pomoc pri ucenju i razumijevanju, te poticanju mašte i uživanja u citanju;
  • poticanje svih ucenika da nauce i koriste vještine koje ce im pomoci pri vrednovanju i korištenju informacija, bez obzira na njihovu vrstu, kolicinu i izvor, kao i razvijanje osjecaja za nacin komuniciranja unutar zajednice;
  • osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima i mogucnostima koje ce ucenicima omoguciti doticaj s razlicitim idejama, iskustvima i stavovima;
  • organiziranje aktivnosti koje poticu kulturnu i društvenu svijest;
  • suradnja s ucenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja ciljeva škole;
  • promicanje nacela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjeti za uspješno i odgovorno sudjelovanje u gradanskom demokratskom društvu;
  • promicanje citanja i promicanje korištenja školske knjižnice u školskoj i široj društvenoj zajednici.

Školska knjižnica ce ispunjavati te ciljeve razvojnom politikom i unapredenjem službi, odabirom i prikupljanjem grade, osiguravanjem fizickog i intelektualnog pristupa odgovarajucim izvorima informacija, poucavanjem i zapošljavanjem strucnog osoblja.

Osoblje

Školski knjižnicar je clan strucnog osoblja, odgovoran za vodenje i planiranje rada u školskoj knjižnici, a pomaže mu odgovarajuce osoblje gdje je i koliko je to moguce, zajednicki radi s ostalim clanovima školske zajednice i povezuje se s narodnim i drugim knjižnicama.

Unutar nacionalnog, pravnog i financijskog okvira, uloga školskoga knjižnicara razlikovat ce se ovisno o materijalnim mogucnostima, nastavnom planu i programu škole. Unutar tog specificnoga konteksta, postoje opca znanja: o gradi, knjižnici, informacijskom managementu i poucavanju koja su neophodna ukoliko školski knjižnicar želi ucinkovito razvijati i obavljati knjižnicnu djelatnost.

U rastucem informatickom okruženju, školski knjižnicar mora planirati i znati koristiti razlicite informacijske vještine, te u tome pouciti i nastavnike i ucenike. Zbog toga se mora neprestano strucno usavršavati.

Rad i upravljanje

Za osiguravanje ucinkovitog i odgovornog rada potrebno je sljedece:

  • rad školske knjižnice mora se organizirati tako da se jasno definiraju ciljevi, prioriteti i usluge u odnosu na nastavni plan i program;
  • organizacija rada i vodenje školske knjižnice moraju biti u skladu sa standardima struke;
  • svim clanovima školske zajednice mora biti osigurano korištenje usluga školske knjižnice koja djeluje unutar lokalne zajednice;
  • mora se poticati suradnja s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižnicarima i informacijskim strucnjacima, te lokalnim i društvenim skupinama.

Provodenje Manifesta


Pozivaju se vlade da putem svojih ministarstava odgovornih za obrazovanje razvijaju strategiju, vode politiku i donose planove u koje ce biti ugradena nacela ovoga Manifesta. U planove treba ukljuciti i širenje Manifesta putem osnovnih programa školovanja ucitelja i knjižnicara, kao i programa stalnog strucnog usavršavanja


Prevele:
Vida Milek, Srednja škola Samobor
Vesna Kranjec-Cižmek, Srednja škola Krapina